Senin, 29 Juni 2020

Povu Nia Lian

Dada Lia hela ho Difisiente (Ambere) iha Uma Taibesi (Dili)

Selasa, 09 Juni 2020

Falta Konsiensia Ita Hahú Hamout Dadaun Balada Fuik Sira

(Joven sira lori kilat manu ba tiru manu fuik)

hanesan sidadaun ida sente triste ho hahalok imoral hirak ne'ebe maluk seluk halo hodi estraga bio-diversidade tan hirak ne'e pertense mos ba kriatura maromak maibe ita nia sidadaun sei falta konsiensia hodi hamout balada sira.

Balada Fuik hanesan manu, Rusa, no seluk tan nia hola mos parte kriatura maromak nian maibe ema hahu hamout dadaun sira nia ezistensia iha mundo ida ne'e, tan kriatura hirak kria atu sai nafunan ba mundo real maiba iha Timor-leste ema falta konsiensia moral atu kuida no proteze ita nia balada to ikus balada hirak ne'e mout no nabeen dadauk

Realidade iha Timor-leste komunidade tantu ema ho idade kiik to idade boot kaer kilat, piska, diman hahu tama ai laran sira hodi kasa animal fuik sira probelam hirak mosu mosu tamba parte governu rasik la halo sosializasaun ne'e maximu ba nia komidade ka ba nia sidadaun sira oinsa mak bele proteze ita nia rikusoin meio ambiente ho diak.


edukasaun ita sei mihis tamba ne'e ita nia kakutak sei kloot oinsa atu preserva no kuida rasik ita nia balada hirak karik laos ita Timoroan se loos, Se laos agora baihira (A)

(Hapara ❎❌ITA NIA HAHALOK AAT NE'EBE GOSTA ESTRAGA NO HAMATE BALADA FUIK)




Rabu, 22 April 2020

SAIDA MAK FILOSOFIA ? TAMBA SA ITA ESTUDA FILOSOFIA ? ESTUDA FILOSOFIA ATU HALO SAIDA ?




 SAIDA MAK FILOSOFIA ? TAMBA SA ITA ESTUDA FILOSOFIA ? ESTUDA FILOSOFIA ATU HALO SAIDA ?
Mahusuk  hotu ne’ebé haktuir iha leten mak sai nu’udar mahusuk  ida ne’ebé  fundamentu  ka importante tebes ba ema/ita sira ne’ebé mak daudaun ne’e hala’o Estudu iha Faculdade Filosofia no mos sira ne’e mak foin atu hahú estuda ka aprende hamutuk  iha Faculdade Filosofia !!!
Iha Pájina ida ne’e hau hakarak fahe hau nia hanoin balun ba hotu-hotu konaba saida maka hau aprende durante ne’e iha hau nia jornada estudu nian iha faculdade ida ne’e . Relasiona ho mahusuk sira hotu iha leten hau hakarak halo esplikasaun balun hodi fo resposta ka hatan ba mahusuk hotu iha leten tuir Perspektiva hau nian no mos Filózofu balun .

Saida mak Filozofia ?
Uluk liu ita hotu presiza hatene lai konaba saida maka Filozofia ne’e rasik. Filozofia ! Liafuan ida ne’ebé mais fasil ba ema hotu atu koalia maibé susar uitoan e talvez susar bo’ot ba ema hotu atu hatan ka fo resposta.
 Tuir matenek nain BENITO PEPE dehan katak Filozofia mak HANOIN (Pensamento), REFLESAUN(Reflexão), MAHUSUK (Questinamento) no mos PRODUSAUN (Produção). Nia dehan katak  atu dehan Produsaun bainhira iha momentu ita entende ona konaba saida mak produsaun ne’e rasik.  Ne’eduni nia haktuir katak produsaun maka “modifika ka transforma  Ser ida ba ser seluk/ sasan ida ba sasan seluk (Moficar algo em outro algo ou ser em outro ser)”.
Tuir hau nia hanoin/ hau nia estudu , Filozofia ne’e hanesan :
Hanoin ho modu krítiku, rasional no lójika ( pensar em modo crítico, racional e lógica), katak hanoin buat hotu husi Pontus oi-oin,  ka hanoin ho fundamentu ba problemas hotu.

 Reflesaun
 Analisa problema ho profundu no fo resposta ba problema sira ne’ebé siensia seluk labele resposta
Inan ba siensia hotu (matter scientiarum), katak nia fo hanoin hodi siensia seluk esperimenta.
Matter scientiarum/inan ba siensia hotu ou daudaun bolu inter-disiplinar.
Definisaun balun ita konsege hare’e ona, sei iha mos definisaun seluk tuir ita bo’ot nia perspective no mos sira seluk.  Tuir mai ita ba hatene tambasa maka ita  aprende filozofia ?
Dala wa’in ita rona kona Mitos (Lia falsu) sira ne’ebé akontese iha sosiedade ka komunidade nia le’et , maibé ita lahatene oinsa atu tetu no halo analiza ho rasional ba mitos sira ne’e hotu ho profundu. Ita uza mitos sira ne’e hotu nu’udar ita nia kultura ida hodi habosok malu iha ita nia le’et.(Exemplu ki’ik liu maka konaba ita nia Fiar (deskulpa kahur teolojia uitoan), as vezes ita lahatene tamba sa maka ita fiar ba ai, fatuk, uma lulik, nsst. Tan ita lahetene nia prossesu tomak).
No ida seluk mos ita sempre rona perguntas ka mahusuk sira ne’ebé mais fasil ita rona maibe difisl ita resposta (por ezemplu : Tamba sa ita moris , ita moris atu halo sa, no moris ne’e ita atu ba los ne’ebé no perguntas sira seluk tan). Perguntas hirak ne’e hotu Perguntas Filozofia . Neduni ita aprende ka estuda filosofia atu fo resposta no krítika ba perguntas no mitos hirak ne’e hotu ho  hanoin ne’ebé  krítiku, fundamentu, lójika, koerensia, sistemátika no rajoavel. Mais simples katak ita estuda filozofia atu oinsa ita bele hatu’ur ka tau ita nia aan ho lolos (Moris ho dignidade).
Ita estuda Filozofia atu halo saida ?
Mahusuk ida ne’e difisil tebes mai hau atu hatan, maibé bazeia ba defnisaun hotu iha leten hau bele hasai hau nia sinteze  ida hodi dehan katak :
Estuda filozofia atu bele muda moris (at ba diak, sala ba los, injustisa ba justisa nst).
Estuda filozofia laos deit atu halo saida maibe halo saida ba sé (uza ita nia pesamentu hodi kria rasik serbisu).
Filozofia leno ita nia ain fatin hodi hasoru futuru ne’ebé los ka mos liu (ita tub a ne’ebé ?)
 Ne’e hanesan hau nia hanoin (pensamentu) no koñesimentu konaba mahusuk hotu ne’ebé mensiona iha leten !!! karik la korkorda hamosu krítikas, karik la kompletu fo sujestaun, karik sala kurije !!! hamutuk ita halo los hodi buka lialos, tan Filozofia hanorin ita oinsa buka lialos (verdade). Filosofia mak domin ba matenek no lialos !!! no ita bo’ot sira ne’ebé kontribui ideias ne’e maka ema ne’ebé hadomi lialos (Filozófu…..)!!!!

Selasa, 14 April 2020

Husi Mundo Hau Hakerek Karta "SAUDADES" Ida Ne'e Ba Ó AMAN


     
Hau nia lalehan Domin husik kleur ona presija tempu atu simu realidade ida ne’e loron kalan falun ho tristeza.

Hau AMAN agora iha natureza diferente😭
Agora o laiha ami oan sira nia sorin, hau nia reza 🙏sei hamutuk nafatin ho ó sentimentu sadades💓 ida ne’e hafutar deit husi orasaun no hafalun deit husi mehi..

Hau sei laran metin ba ó, no sei hamahan aan ba ó..
Tan o mak sai hau nia anju da guarda🕊

Maibe ami isin kolen no kosar, dalan naruk, tempu naruk no realidade la hatudo nia Domin tan Domin ne’e sofre nain 💔

Hau hatene HAU AMAN 👤 hetan ona fatin diak iha aman maromak nia kadunan santu☁️
Maibe hau só hakarak atu oferta saudades iha momentu triste ida ne’e 💕

Saudades tebes o AMAN 👤 ho ó nia hamnasa ne’ebe fo mai iha loron balun de’it
Hau forsa atu simu realidade ida ne’e, maibe hau nia matan we'en 😭 nafatin turuk

wainhira hau hateke ba sae ba kalohan ☁️🕊 mamuk, tan sentimentu saudades ida ne’e nunka mais atu lakon.

O nia mate husik hela kanek ne’ebe laiha ema ida mak bele kura, Domin husik hela memoria ne’ebe laiha ema ida mak bele naok hakmatek ba iha o nia lakon

Hau AMAN laos "boa viagem" mak halo hau laran kanek maibe hateke hikas ba memoria tomak mak halo hau laran dodok

Anju sira sei mai simu ó no sei hases husi ahi 🔥💥 inferno nian, LALEHAN proteze ó ho matan we'en ne'ebe HAFUTAR ho hamnasa, ó nia fatin sei la mamuk tamba nia ne'ebe bolu ó FIÉL ó sei la mesak tamba ami nia orasaun sei ba hamutuk ho ó

    HAU HADOMI Ó AMAN 💓 husi lidun sidade hau hakarak expresa hau sentimentu saudades ida ne'e hodi dedika karta ne'e ba ó AMAN...((A.N))





Rabu, 01 April 2020

Aiknanoik Kona Ba Meiu Ambiente


Ansell-Net: Ola maluk leitores doben sira..diak ka lae ? eh komprimenta ho ida-idak nia lian ba..ok..ok..!! E nicha rau-rau..? Ai rau di na'a..? Kmanek eh lae..? Rau wai nana..? yang e lae..? Lalan e taik..Hian da..?  Leko ka naleko..? Kode ka ba kode..? Mloi tai..? Loi eh nih..? Bloi ka tai..? hanoin katak, hotu-hotu sei hakilar “ stabil brow..hahah mak ne’e duni obragado hau fiar katak imi horik nafatin iha situasaun no kondisaun ne’ebe favoravel no saudavel. Fiar mos katak laos deit kriatura, historia badak no galeria foto mak sai hanesan ponto de partida ba maluk sira nia atensaun no konsentrasaun maibe konteudo tomak husi edisaun ida ne’e hau sei lori maluk sira ba hatene oituan kona ba MEIO AMBIENTE
Saida mak ita hatene kona ba MEIO AMBIENTE  ?
Liafuan ida ne’e laos estrano mai ita maibe dala ruma mos sai foun mai ita enquanto ita laiha hakarak hodi hakarak hatene kona. Nune’e hau hakarak uja biban ida ne’e hodi prepra ona rubrikas kona ba rosariu nian liu husi opiniaun, artigos, reflesoes no sira seluk tan nune’e lalika soe tempu monu le’et de’it maibe aproveita tempu hodi desfruta ho imi nia leitura ba bloog ida ne’e….
Iha dadersan molok rai hun mutin ai-horis sira haksolok tebes tamba bele hetan we husi mahowen dader nian hodi aguenta ba loron nia manas, iha rai hun mutin ne’e ai-horis sira haksolok hodi halo dialogo ba malu, entre ai-horis hirak ne’e. iha ai-horis tolu mak hatudo sira nia desejo makas tebes ba futuru hanesan Ai-teka, Ai-bubur no Au, liu husi dialogo ne’e sira mos halo pergunta ba malu nune’e Ai-teka hahu halo pergunta ba Ai-bubur belun wainhira o boot mai o hakarak sai saida ? ai-bubur hatan, wainhira hau boot mai hau hakarak sai ai ida ne’ebe mak bele fo mahon ba ema lao rai sira no proteze netik sira husi loron nia manas ida ne’e mak hau nia desejo iha futuro. Teki-teki mosu tan pergunta ida mai husi Ai-bubur, dirije ba Au-dahan, belun Au wainhira o boot mai o hakarak sai saida ?  Au hatan, hau belun, hau boot mai hau hakarak sai netik Au ida ne’ebe mak ema uja sai hanesan kadoras atu hasulin we husi we inan ba ema nebe mak hamrok ba we nune’e Ai-teka mos lakoi lakon entaun nia aprejenta nia aan ba Ai-bubur ho Au, hau belun nain rua wainhira hau boot mai hau hakarak badaen Ai sira ukir hau halo sai netik mala ou kaixa oan ida atu ema bele konserva sira nia rikusoin, osan mean no osan mutin ida ne’e mak hau nia hakarak.
Nune’e Ai-horis hirak sira mos lakoi lakon sira nia esperansa no mehi aas tebes ba futuro, signifika ai-horis hirak ne’e harak realiza duni planu ou mehi be sira ida-idak iha. Maibe no fim esperansa ne’ebe sira hein hela la sai realidade, sira sente laran susar tamba ita hamout aan ho korente jaman now nian hodi la proteze no kuida ai-horis hirak ne’e basa ita nia hahalok jaman now nian mak halakon sira nia beleza no fim ita halerik ba we halerik ba loron nia manas tamba ita sunu rai arbiru halakon no limita tiha ai-horis nia desejo.
No fim ita konsiente ba katak sem natureza mak ita sei sai maran dekor basa natureza nia furak mak hafutar no halo furak sai furak liu tan, husi sira nia furak mak hasulin mai we be halo ita sai matak iha ema seluk nia matan nune’e husi sira nia furak mos fo mahon atu hamahan netin ita husi sira nia furak mos fo mahon atu hamahan netin ita husi loron nia manas, tan ne’e koko atu kore aan husi korente jaman now nian hodi kuida no proteze netik sira nia furak hanesan ita kuida ita nia aan rasik

Selasa, 31 Maret 2020

Satan Moras COVID-19 uma lisan (LATULOHO) Hafanun Hikas Bei-Ala

Ansel-Net: Moras COVID-19 sai ona problema mundia ne'ebe afeta ba nasaun barak iha mundo, media online indonesia kompas.com (29/03) fo sai katak kuase nasaun 171 ho problma ida ne'e mak lia nain husi uma lisan (LATULOHO) hamulak ba forsa natureza liu husi nia bei-ala sira husu atu proteze no hadook husi moras ne'ebe dadaun ne'e ema hotu preokupa

 " ne'e ami nia forsa ida ne'ebe mak antes ami moris hau nia avo no bei-ala sira adora ona no husi ne'e mak bele proteze ami husi buat aat no satan netik ami, atu ami bele hetan nafatin matak malirin" dehan lia na'in jose pereira, iha knu'ua Porolenu, 25/03.

Nia haktuir, "lulik" ne'ebe fanun ona atu sai mahein ba ema ida-idak husi knua latuloho laos deit ba ema husi knua ne'e maibe mos ba fetosan sira hotu ne'ebe mak sai husi knua ne'e rasik

" husi hamulak ne'e laos deit atu fo preteze mai ami husi knua ne'e lae maibe mos ba ami nia fetosan sira hotu nebe sai husi knua atu sira hotu bele hetan proteze husi ami nia "lulik" sira no ami ohin hare'e manu nia urat maibe hatudo sinal diak ba ami " hakotu nia.